Crkvica Sv. Jurja, koja datira iz 15. stoljeća, zasigurno će vas očarati svojom ljepotom i jedinstvenošću. Ova prekrasna gotička crkva, sagrađena je u čast sv. Jurja, zaštitnika grada. Unutrašnjost crkve krije prekrasne zidne freske i oltare s vrijednim umjetničkim djelima. Posebna atrakcija ovog mjesta je grobnica obitelji Draganić-Vrančić, koja se nalazi u grobljanskoj kapeli. U njoj se nalazi gotički sarkofag s reljefnim prikazom Majke Božje, djelo kipara Bonina da Milana, koji datira iz 15. stoljeća. Ova prekrasna skulptura je jedinstvena u ovom dijelu Hrvatske i privlači brojne posjetitelje svojom iznimnom ljepotom i poviješću.
Crkva datira iz 15. ili 16. stoljeća, a predstavlja još jedno vrijedno kulturno-povijesno mjesto u blizini Pirovca. Smještena je otprilike 6 km udaljena od Pirovca, te je služila poljoprivrednicima koji su ondje obavljali vjerske obrede. Ova rustikalna crkva svojom jednostavnom arhitekturom i ruralnim okruženjem pruža autentičan doživljaj prošlosti. Izgrađena je kako bi zadovoljila potrebe lokalnog stanovništva koji se bavilo poljoprivredom, omogućujući im da obave vjerske rituale i molitve na ovom mjestu.
Pirovac je podigao piramidalni spomenik u čast proslave 1000-te obljetnice krunidbe hrvatskog Kralja Tomislava. Na spomeniku je upisan tekst: "Historičkim imenom Pirovac, za viteštvo prozvano od Turaka – Zlosela, postavi spomen za vrijeme narodnog kralja Aleksandra, svom prvom hrvatskom kralju Tomislavu 925 – 1925." Spomenik, kao i ploča na Vratima sela otkriveni su 1930. godine, što koincidira s promjenom imena mjesta iz Zlosela u Pirovac. Monumentalnošću piramidalnog oblika spomenika sugerirao se značaj obljetnice, kao i povezanost Pirovca sa hrvatskom političkom poviješću.
Ovaj dvorac u Pirovcu pripadao je obitelji Draganić-Vrančić, važnoj plemićkoj obitelji koja je imala snažan utjecaj u Dalmaciji. Grofovska obitelj Draganići, potomci plemenitog roda hrvatskih feudalnih velikaša Šubića, kupili su Pirovac i sagradili ovdje mjesnu crkvu. Dvorac (iz 15. stoljeća) su uredili u neorenesansnom stilu s maurskim utjecajem, a bio je mjesto okupljanja mnogih uglednika minulih vremena djeluje kao podsjetnik na povijesnu važnost ove obitelji. U njemu su stoljećima čuvani vrijedni predmeti i dokumenti značajni za hrvatsku povijest, i do današnjih dana djeluje kao podsjetnik na povijesnu važnost ove plemenite obitelji – vladara Pirovca.
U Pirovcu se također nalazi spomenik, koji je podignut u čast braniteljima Pirovca iz raznih povijesnih razdoblja. Na spomeniku se nalazi natpis: "U znak sjećanja na žrtve palih boraca za slobodu Pirovca i Domovine Hrvatske". Ovaj spomenik simbolizira sjećanje na one koji su se borili i žrtvovali za slobodu svoje zemlje i zajednice, te je značajan i kao mjesto obilježavanja važnih datuma iz hrvatske povijesti.
Franjevački samostan na otočiću Mojster, čiji ostaci datiraju iz 1511. godine, osnovan je kako bi služio lokalnoj zajednici i pružao duhovnu podršku stanovnicima ovog područja. Samostan je bio važno središte religijskog, obrazovnog i kulturnog života, gdje su franjevci proučavali teologiju, filozofiju i jezike, te kopirali i čuvali vrijedne rukopise. Nažalost, tijekom povijesti samostan je pretrpio razna razaranja, a današnji ostaci svjedoče o nekadašnjoj veličini i važnosti ove duhovne ustanove.
Smješteno je nedaleko od crkve Svetog Jurja u polju, a potječe iz razdoblja Hrvatske kneževine (9. - 11. stoljeće). Groblje se sastoji od brojnih stećaka, tipičnih nadgrobnih spomenika koji se često nalaze na području Hrvatske, BiH, Srbije i Crne Gore. Stećci su često ukrašeni različitim simbolima, ornamentima i natpisima koji pružaju uvid u duhovni i društveni život stanovništva tog vremena. Arheološka istraživanja na ovom lokalitetu otkrila su grobove s ljudskim kosturima, te predmete koji su ukazivali na ukopane pojedince. Među nalazima su se našli keramički predmeti, nakit, oružje i alati koji su pružili važne informacije o materijalnoj kulturi starohrvatskog društva. Starohrvatsko groblje svjedoči o kontinuitetu naseljavanja na ovom području te o kulturnim i vjerskim običajima stanovništva u ranom srednjem vijeku. Posjetitelji mogu razgledati ovo značajno arheološko nalazište i upoznati se s povijesnim i kulturnim nasljeđem Pirovca i šire regije.
Folklorna baština Pirovca očituje se kroz narodne pjesme i priče koje prenose generacije mještana. Jedna od najpoznatijih legendi odnosi se na hrabrost kapetana Mihovila Urema, koji je u 17. stoljeću uspio otjerati osmanlijske osvajače, s vrha zidina Vrata sela polijevajući ih vrelim uljem. Legendarni podvig ostao je sačuvan u narodnim pjesmama i pričama.
Copyright © 2025. Sva prava pridržana TZ Pirovac